Različite obitelji imaju različite stavove vezano za toleranciju pijenja alkoholnim pića maloljetnika. Svi se slažemo da alkohol ne treba davati maloj djeci, no kada se radi o tinejdžerima stavovi se počinju značajno razlikovati. Neki roditelji postavljaju čvrste granice i ne dopuštaju djeci da piju dok ne postanu punoljetni i odgovorni za sebe, drugi za obiteljskim ručkovima, na svečanostima i svadbama zatvaraju oči i prešutno dopuštaju pijenje svoje djece, dok treći u istim prigodama sami nude svoje tinejdžere blažim alkoholnim pićima. Svaki od tih stavova ima i svoje objašnjenje i roditelji uvijek misle da rade ono što je najbolje za njihovo dijete. Stav roditelja zvan "nulta tolerancija prema alkoholu" je jasan i uvijek isti. Oni zabranjuju pijenje svojim adolescentima u svim situacijama i obično to smatraju neprihvatljivim te vrlo jasno to i poručuju djeci. Dopuštanje pijenja manjih količina alkoholnih pića uz "nadzor" roditelji obično tumače kao učenje umjerenosti, zdravog odnosa prema alkoholu i smatraju da je veća šansa da dijete koje nema kontakta s alkoholom pretjera kada se nađe u situaciji nad kojom odrasli nemaju kontrolu. Rašireno je i mišljenje da je to normalan dio adolescencije i da zabrane imaju kontraefekt, u smislu da alkoholna pića postaju "zabranjeno voće" i time privlačnija mladima.

Svaki odgovoran roditelj želi znati što je ispravno, a što može biti opasno jer ne žele doprinjeti šansama da njihovo dijete počne zlorabiti alkohol i krenuti putem razvoja ovisnosti. Da bi znali što pomaže, a što ne, dobro je pogledati što kažu rezultati istraživanja. Istraživanja nisu podložna mišljenjima, ona barataju činjenicama, uzrocima i posljedicama i mogu nam pomoći da kao roditelji nađemo pravi put.

C. Abar (2009.) je provela istraživanje u SAD-u na 300 studenata – brucoša. Istraživanje povezanosti njihovih navika pijenja (osobito opijanja) s roditeljskim modelom ponašanja s alkoholom te s podacima koliko su im roditelji dopuštali konzumaciju alkohola kad su bili maloljetni. Kod studenta kojima roditelji nisu dopuštali da piju dok su bili maloljetnici je bitno manja šansa da se opijaju i to neovisno o spolu, dok je kod onih kojima su roditelji dopuštali konzumaciju alkohola veća vjerojatnost da će se ozbiljno opijati. Isto istraživanje je našlo i povezanost između broja dopuštenih alkoholih pića u adolescenciji s navikama pijenja i čestine ozbiljnog opijanja u studenata. Što je veći broj alkoholnih pića roditelj postavio kao gornju granicu svom maloljetniku to češće oni kao studenti piju i opijaju se. Čini se da popustljiv stav prema pijenju maloljetnika ima veći utjecaj na kasnija opijanja nego li činjenica da li roditelji sami piju alkohol ili ne. Ovo istraživanje nije razlikovalo situacije u kojima roditelji dopuštaju pijenje maloljetnicima. Ranije istraživanje kojega je provela K. Foley (2004.) je ukazivalo da i kontekst u kojem se dopušta pijenje maloljetnicima ima značajan utjecaj. Puno je češće opijanje maloljetnika kojima roditelji toleriraju nabavljanje alkoholna pića za zabave ili da piju kad izlaze nego li onih kojima roditelji dopuste malu količinu alkohola uz obiteljski ručak (ovi prvi se opijaju čak 3 puta češće).

Uz sve navedeno može biti značajna i činjenica da roditelji koji ne dopuštaju svojim maloljetnicima konzumaciju alkohola općenito postavljaju jasnije i čvršće granice u odgoju. Jasne granice daju bolje rezultate u odgoju jer djeci i adolescentima daje više strukture u životu i sigurnije okvire odrastanja.

Istraživanje K. Komro iz 2007. je pokazalo da djeca kojima roditelji dopuštaju konzumaciju alkohola kod kuće imaju čak 3 puta veću šansu da se opiju te 2 puta veću šansu da se ozbiljno opijaju u dobi od 12 do 14 godina u odnosu na djecu kojima konzumacija alkohola kod kuće nije dopuštena.

I da zaključno odgovorimo na pitanje zašto je nulta tolerancija najbolje rješenje. Rezultati istraživanja podržavaju zvanični i zakonski stav nulte tolerancije prema konzumiranju alkohola maloljetnika. Jasno i čvrsto "NE" konzumiranju alkohola prije punoljetnosti je sigurniji način i smanjuje šanse da će vaše dijete zlorabiti alkohol kao adolescent ali i u mladoj odrasloj dobi i smanjuje šansu i čestinu opijanja.

Tanja Dejanović Šagadin

psiholog i psihoterapeut

Psihološki centar TESA

www.tesa.hr

INTERNET SAVJETOVALIŠTE: psiho.pomoc@tesa.hr

TELEFON ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ 01/48 28 888

svakim radnim danom od 10 do 22 sata